Vremensko izvješće
Click for Sibenik, Croatia Forecast 
Linkovi
Hrvatski jedriličarski savez
Morsko Prase
Vremenske prognoze
Aladin
www.yr.no
POVIJEST | KULTURA | KORALJARSTVO | ZANIMLJIVOSTI | SERVISNE INFORMACIJE

O ZLARINU - Povijest lova i obrađivanja koralja

Otok Zlarin je sinonim  za koraljarstvo. Tradiciju vađenja i obrade tog “crvenog blaga” zlarinjani njeguju već 600 godina. Povijest jadranskog koraljarstva zapravo je povijest zlarinskog koraljarstva.

 Zlarinjani su bili lovci na koralje još u 13. stoljeću. Tada su ih prodavali sirove na Siciliju, u Napulj ili u Dubrovnik. Nakon dolaska na vlast Mletaka, nitko nije smio ne samo prodavati, nego ni prenositi ili prevoziti ni najmanju količinu  koralja – osim ako krajnje odredište nije bila Venecija. Mleci su davali u zakup područje u moru na određeni broj godina i uz desetinu ulova državi. Početkom 18. stoljeća je zabranjen lov na koralje da bi se sredinom stoljeća ponovno počeo poticati. I Austrija je strogo pratila ulov koralja a tek s francuskom upravom pravo na zakup počinju dobijati i Zlarinjani  što prvi iskorištava 1808. godine Tomo Juranović zvani Makale i to s obvezom da sva posada bude iz Zlarina. Od tada zapravo Zlarinjani dobijaju u zakup područja od Kvarnera do Boke kotorske.

Na Zlarinu je 1931. godine osnovana Koraljarsko – spužvarska zadruga koja posluje do sredine prošlog stoljeća godine. Tada priprema veliku ekspediciju na jugoistočni mediteran. S obzirom da je ušla u veliku investiciju a brodovi ostaju zarobljeni u egipatskoj luci tijekom Arapsko-izraelskog rata, zadruga se gasi i propada.

Koraljarstvo danas

Od tada se izradom koraljnog nakita bavi jedino gospodin Viktor Lukin u svojoj privatnoj radionici. I danas se može razgledati njegova radionica sa autentičnim pogonom za ručnu obradu koralja.

Od ljeta 2001. godine u prostorijama zlarinske «Kažerme» otvorena je nova trgovina - radionica koralja koju vodi poduzetnički dvojac -  Miro Bešker i Kristin Ljuba.    

Legenda o polasku u lov

U zlatna vremena  Zlarin je opremao šesnaest lađa za lov na koralje. Na dan polaska u lov cijelo bi mjesto bilo u svečanom raspoloženju. Ribari su se spremali za odlazak na nesiguran i opasan put. Tražeći zaštitu u bogu, svi bi se redom na taj dan ispovjedili i pričestili. Nakon procesije, u kojoj bi lepršali barjaci i u kojoj bi sudjelovalo cijelo mjesto, župnik bi blagoslovio okupljene lađe u luci.

U dubokoj bi šutnji ribari poredani u lađama, klečali gologlavi, skrušeno primili blagoslov. Poslije tog svečanog čina nitko više ne bi smio na obalu da kakvim nepromišljenim djelom ne okalja blagoslov i da sreća u lovune bi izostala. Nakon toga bi ribari primali darove od žena u siru, luku, kavsini, a oni bi im zauzvrat davali kolače. Nakon toga ribari bi se pozdravili s prijateljima i znancima, izljubili s rođacima i djecom, a zatim bi se mnoštvo razišlo. Žene ribara još bi ostale na lađama kod svojih muževa, da se počaste, ali još prije mraka otišle bi lađe od obale, da se usidre u luci. Tom bi prigodom žena gospodara broda odriješila konop od lađe smočivši ga vlastitom «vodom»  - kao dobar znak lova. Tek oko ponoći otišli bi iz luke u široko more, da ih «zle» oči ne pogode.......

Promocija koraljarstva

Između dva svjetska rata je snimljen igrani film «Kraljica koralja». Glavnu ulogu odigrala je Ita Rina  a film je režirao Victor Janson  u njemačko – jugoslavenskoj koprodukciji.

U kolovozu 2000. godine je, na poticaj Turističke zajednice Zlarin, u autentičnom okruženju, rekonstruiran «Odlazak Zlarinjana u lov na koralje». Predstava je od publike i medija izvrsno prihvaćena. Lađe su bile iste one gajete koje su i «onda» odlazile u lov, glumci su bili potomci  «onih» ribara  a župnik je blagoslovio «ribare» istom «onom» rječju blagoslova. 

Copyright (c) 2009. - 2020. Športsko društvo "Yacht club Zlarin". Sva prava pridržana.
Izrada internetskih stranica: PRO WEB - Šibenik